уторак, 24. септембар 2019.

четвртак, 19. септембар 2019.

четвртак, 12. септембар 2019.

MOJA RASPUTNICA 7X11 IZ FENIKSA BR.644

FENIKS BR.644,  12.09.2019.

Skenirao Nedjeljko Nedić

уторак, 10. септембар 2019.

недеља, 08. септембар 2019.

DRUGI PIŠU - Neobični nazivi stanovnika hrvatskih mjesta


 
Neobični nazivi stanovnika hrvatskih mjesta


U našoj zemlji postoji vrlo velik broj općina, mjesta, sela te manjih gradova. Uglavnom nam je jasno kako se zovu stanovnici nekog mjesta kad ulazimo u isto, no nije uvijek baš tako. Tako će primjerice na ulazu u Jastrebarsko malo tko ‘kao iz topa’ reći kako se zovu stanovnici i stanovnice tog mjesta, dok će primjerice pri ulasku u Gospić gotovo svatko odmah znati da su njegovi stanovnici Gospićani, a stanovnice Gospićanke. Napravili smo turneju po karti Hrvatske s ciljem da pronađemo najčudnije nazive stanovnika hrvatskih mjesta.

Hrvatskoj možemo naići na nemali broj mjesta, otoka i gradova s čudnim imenima, no na to smo naviknuti. Ipak, kada na ulazu u neko mjesto čudnog imena pročitamo ime istog, ponekad se događa da se nikako ne možemo domisliti kako se nazivaju stanovnici i stanovnice tog mjesta, iako za većinu njih jednostavno znamo. Pa ćemo tako na ulazu u Zadar primjerice, odmah znati da su njegovi stanovnici Zadrani, no na ulazu u Ličko Lešće možemo provesti i neko vrijeme razmišljajući. Zato smo na karti naše zemlje pronašli neke od najčudnijih naziva te pitali stanovnike kako se oni sami nazivaju.

Nazivi etnika mjesta ovise o brojnim sufiksima koje hrvatski jezik koristi

Naime, sufiksi koji u hrvatskom jeziku služe za slaganje etnika, mnogo su raznovrsniji nego u bilo kojem romanskom ili germanskom jeziku. Dok u latinskom jeziku možemo pronaći tri sufiksa, za muški, ženski i srednji rod, a u njemačkom primjerice, samo dva, u hrvatskom jeziku nalazimo čak dvadesetak sufiksalnih tipova za takve izvedenice.
Tako razlikujemo tip etnika stvorenog pomoću talijanske osnove  –ino-ano za što je primjer DalmatinacDalmatinka, pa onda taj sufiks koristimo za AustrijanceJapance i druge. Zaseban tip je i sufiks –in koji u množini nestaje, pa je primjer za to Turčin i Turkinja, Srbin i Srpkinja te Grk i Grkinja, s tim da je malo poznato da je stariji naziv za Grka ustvari Grčin. Pored tih, postoji i sufiks –jak-ak, pa su nam slijedom toga poznati nazivi Bošnjak i Bošnjakinja te Slovak i Slovakinja
No, najzamršenije varijante su one stvorene sufiksom -janin. Osobito se ističu u dubrovačkom govoru te kod čakavaca na otocima. Tako imamo dubrovački primjer građanin, pa je ženski rod ustvari grajka umjesto građanka, a isto je i sa stanovnikom otoka Lopuda koji je Lopuđanin, odnosno Lopujka. No, naravno, nije pogrešno reći Lopuđanka ili građanka. To se naime uvriježilo u standardnom jeziku te je također pravilno.
Nazivi mjesta koji na prvi pogled i nisu čudni dok im ne morate imenovati stanovnike
Kada prošećemo kartom naše zemlje, možemo vidjeti svu silu gradova, mjesta te sela od kojih neka zaista imaju čudna imena, poput primjerice Sv. Petar u Šumi čiji se stanovnici, vjerovali ili ne, nazivaju Supetarke i Supetarci. Stanovnici Jastrebarskog pak, koje se nalazi u Zagrebačkoj županiji ne nazivaju se ni slično imenu svojeg grada. Naime, oni svoj grad od milja zovu Jaska, pa su slijedom toga oni Jaskanke i Jaskanci. Oni koji žive u mjestu Klinča Sela, također u Zagrebačkoj županiji nazivaju se Klinčaselci i Klinčaselke, a stanovnici Sv. Križa Začretje su Svetokrišćanke i Svetokrižani.  
No, čudno se nazivaju i stanovnici nekih mjesta koja na prvi pogled i nemaju tako kompliciran naziv, poput prije navedenih. Tako vjerojatno ne biste nikada pogodili da su stanovnici Topuskog ustvari Topličani i Topličanke, mada je pravilno reći i Topušćanke i Topušćani, a još čudnije se nazivaju ljudi koji žive u Otočcu. Stanovnik tog mjesta je Otočačanin, a stanovnica Otočačanka. To je zato jer kad bi koristili pravilno ime, ispalo bi da su s nekog otoka, pa bi bili jednostavno Otočani.
Postoji još imena mjesta s dvije riječi u Hrvatskoj, a najčudnije je svakako Generalski Stol čiji se stanovnici nazivaju Stolčani, a Generalstolčani ako je zaista nužno. Ljudi koji žive u Ličkom Lešću su Lešćani i Lešćanke, a stanovnici mjesta Sinac kod izvora Gacke su Sinčani i Sinčanke. Mještani Pitomače su Pitomačani i Pitomačanke, a ljudi koji žive u Novskoj, Novljani i Novljanke.

Na moru ništa manje čudna imena

Kada se na karti Hrvatske spustimo do mora, situacija nije ništa puno drugačija, osim ponekog sufiksa koji je prilagođen blizini Italije i njezinom jezičnom utjecaju, osobito kroz povijest. Pa je tako vječna dvojba u uličnim raspredanjima oko toga kako se nazivaju stanovnici otoka Krka. Iako se neki zezaju da je logičan naziv Krkani, oni su ipak Krčani i Krčanke. Na tom otoku postoji i mjesto Baška čiji su se stanovnici nekad nazivali Baskanci i Baskanke, dok su danas Baščani i Baščanke. Da ne bi stanovnice Malinske bile Malinarke, kao što neki znaju predmnijevati, one se ipak zovu Malinskarke, a muškarci Malinskari.
Odemo li južnije, vidjet ćemo da je čovjek koji živi na otoku Šolti, Šoltanin, a žena Šoltanka. No, to je primjer koji je logičan za zaključiti za razliku od naziva stanovnika mjesta Tkon na otoku Pašmanu. Ako ste mislili da se ljudi koji tamo žive zovu Tkonjci ili nešto slično, prevarili ste se. Oni svoje mjesto, u biti zovu Kun, pa je tek onda logično da u Tkonu žive Kunjani i Kunjanke. U Podstrani blizu Splita, stanovnici su se nazvali Podstranjci i Podstranjke.
Što se pak tiče dubrovačkog primorja, tamo nailazimo na one najzamršenije varijante sufiksa –janin spomenutog na početku članka. Naime, stanovnik otoka Mljeta je Mlječanin, a iako nije potpuno pogrešno stanovnicu nazvati Mlječankom, ona je ipak Mječka. Stanovnici mjesta Slano, također u dubrovačkom primorju su Slanjani i Slanjanke, a mjesto Osojnik ima posebno ime za ljude koji ga nastanjuju. Oni su pak, Sočani i Sočanke.
Mjesta i gradova čiji se stanovnici neočekivano nazivaju ima, dakako, puno više no što je u ovom članku navedeno, a iako postoje gotovo uvijek jezično pravilni nazivi stanovnika i stanovnica mjesta i gradova, ipak je najpravilnije stanovnike određenog mjesta nazivati onako kako oni nazivaju sami sebe.

петак, 06. септембар 2019.

PANČEVAC u avgustu

 PANČEVAC BR.4826,  09.08.2019.
 PANČEVAC BR.4828,  23.08.2019.
PANČEVAC BR.4829,  30.08.2019.

понедељак, 02. септембар 2019.

SRPSKI TELEGRAF 02.09.2019.


Nova NOVOSTI ENIGMA BR.2444 je u prodaji

Potražite na svim kioscima novi broj Novosti Enigme




BLIC ŽENA BR.761-772

 BLIC ŽENA BR.761,  15.06.2019.
 BLIC ŽENA BR.762,  22.06.2019.
BLIC ŽENA BR.763,  29.06.2019.
 BLIC ŽENA BR.764,  06.07.2019.
 BLIC ŽENA BR.765,  13.07.2019.
BLIC ŽENA BR.766,  20.07.2019.
 BLIC ŽENA BR.767,  27.07.2019.
 BLIC ŽENA BR.768,  03.08.2019.
BLIC ŽENA BR.769,  10.08.2019.
 BLIC ŽENA BR.770,  17.08.2019.
 BLIC ŽENA BR.771,  24.08.2019.
BLIC ŽENA BR.772,  31.08.2019.

SRPSKI TELEGRAF 21.-31.08.2019.

21.08.2019.
 22.08.2019.
 23.08.2019.
 24.-25.08.2019.
 26.08.2019.
27.08.2019.
 28.08.2019.
 29.08.2019.
 30.08.2019.
31.08. - 01.09.2019.

SRPSKI TELEGRAF 10.-20.08.2019.

 10.-11.08.2019.
 12.08.2019.
13.08.2019.
 14.08.2019.
 15.08.2019.
16.08.2019.
 17.-18.08.2019.
 19.08.2019.
20.-11.08.2019.