Neobični nazivi stanovnika hrvatskih mjesta
U našoj zemlji postoji vrlo velik broj općina, mjesta, sela te manjih
gradova. Uglavnom nam je jasno kako se zovu stanovnici nekog mjesta kad ulazimo
u isto, no nije uvijek baš tako. Tako će primjerice na ulazu u Jastrebarsko
malo tko ‘kao iz topa’ reći kako se zovu stanovnici i stanovnice tog mjesta,
dok će primjerice pri ulasku u Gospić gotovo svatko odmah znati da su njegovi
stanovnici Gospićani, a stanovnice Gospićanke. Napravili smo turneju po karti
Hrvatske s ciljem da pronađemo najčudnije nazive stanovnika hrvatskih mjesta.
U Hrvatskoj možemo
naići na nemali broj mjesta, otoka i gradova s čudnim imenima, no na to smo
naviknuti. Ipak, kada na ulazu u neko mjesto čudnog imena pročitamo ime istog,
ponekad se događa da se nikako ne možemo domisliti kako se nazivaju stanovnici
i stanovnice tog mjesta, iako za većinu njih jednostavno znamo. Pa ćemo tako na
ulazu u Zadar primjerice, odmah
znati da su njegovi stanovnici Zadrani, no na ulazu u Ličko
Lešće možemo provesti i neko vrijeme razmišljajući. Zato smo na karti
naše zemlje pronašli neke od najčudnijih naziva te pitali stanovnike kako se
oni sami nazivaju.
Nazivi etnika mjesta ovise o brojnim
sufiksima koje hrvatski jezik koristi
Naime, sufiksi koji u hrvatskom jeziku
služe za slaganje etnika, mnogo su raznovrsniji nego u bilo kojem romanskom ili
germanskom jeziku. Dok u latinskom jeziku možemo pronaći tri sufiksa, za muški,
ženski i srednji rod, a u njemačkom primjerice, samo dva, u hrvatskom jeziku
nalazimo čak dvadesetak sufiksalnih tipova za takve izvedenice.
Tako razlikujemo tip etnika stvorenog
pomoću talijanske osnove –ino, -ano za što je primjer Dalmatinac, Dalmatinka,
pa onda taj sufiks koristimo za Austrijance, Japance i druge. Zaseban tip je i sufiks –in koji u množini nestaje, pa je primjer
za to Turčin i Turkinja, Srbin i Srpkinja te Grk i Grkinja, s
tim da je malo poznato da je stariji naziv za Grka ustvari Grčin. Pored tih, postoji i sufiks –jak, -ak,
pa su nam slijedom toga poznati nazivi Bošnjak i Bošnjakinja te Slovak i Slovakinja
No, najzamršenije varijante su one
stvorene sufiksom -janin. Osobito se
ističu u dubrovačkom govoru te kod čakavaca na otocima. Tako imamo dubrovački
primjer građanin, pa je ženski rod ustvari grajka umjesto građanka, a isto je i
sa stanovnikom otoka Lopuda koji
je Lopuđanin, odnosno Lopujka. No, naravno, nije pogrešno reći Lopuđanka ili
građanka. To se naime uvriježilo u standardnom jeziku te je također pravilno.
Nazivi
mjesta koji na prvi pogled i nisu čudni dok im ne morate imenovati stanovnike
Kada prošećemo kartom naše zemlje,
možemo vidjeti svu silu gradova, mjesta te sela od kojih neka zaista imaju
čudna imena, poput primjerice Sv. Petar u
Šumi čiji se stanovnici, vjerovali ili ne, nazivaju Supetarke i
Supetarci. Stanovnici Jastrebarskog pak,
koje se nalazi u Zagrebačkoj županiji ne
nazivaju se ni slično imenu svojeg grada. Naime, oni svoj grad od milja zovu
Jaska, pa su slijedom toga oni Jaskanke i Jaskanci. Oni koji žive u mjestu Klinča Sela, također u Zagrebačkoj županiji
nazivaju se Klinčaselci i Klinčaselke, a stanovnici Sv.
Križa Začretje su Svetokrišćanke i Svetokrižani.
No, čudno se nazivaju i stanovnici nekih mjesta koja na prvi pogled i nemaju
tako kompliciran naziv, poput prije navedenih. Tako vjerojatno ne biste nikada
pogodili da su stanovnici Topuskog ustvari Topličani i Topličanke,
mada je pravilno reći i Topušćanke i Topušćani, a još čudnije se nazivaju ljudi
koji žive u Otočcu. Stanovnik tog
mjesta je Otočačanin, a stanovnica Otočačanka. To je zato jer kad bi koristili
pravilno ime, ispalo bi da su s nekog otoka, pa bi bili jednostavno Otočani.
Postoji još imena mjesta s dvije riječi
u Hrvatskoj, a najčudnije je svakako Generalski
Stol čiji se stanovnici nazivaju Stolčani, a Generalstolčani ako je
zaista nužno. Ljudi koji žive u Ličkom
Lešću su Lešćani i Lešćanke, a stanovnici mjesta Sinac kod izvora Gacke su Sinčani i
Sinčanke. Mještani Pitomače su
Pitomačani i Pitomačanke, a ljudi koji žive u Novskoj,
Novljani i Novljanke.
Na moru ništa manje čudna imena
Kada se na karti Hrvatske spustimo do
mora, situacija nije ništa puno drugačija, osim ponekog sufiksa koji je
prilagođen blizini Italije i njezinom jezičnom utjecaju, osobito kroz povijest.
Pa je tako vječna dvojba u uličnim raspredanjima oko toga kako se nazivaju
stanovnici otoka Krka. Iako se neki
zezaju da je logičan naziv Krkani, oni su ipak Krčani i Krčanke. Na tom otoku
postoji i mjesto Baška čiji su se
stanovnici nekad nazivali Baskanci i Baskanke, dok su danas Baščani i Baščanke.
Da ne bi stanovnice Malinske bile
Malinarke, kao što neki znaju predmnijevati, one se ipak zovu Malinskarke, a
muškarci Malinskari.
Odemo li južnije, vidjet ćemo da je
čovjek koji živi na otoku Šolti,
Šoltanin, a žena Šoltanka. No, to je primjer koji je logičan za zaključiti za
razliku od naziva stanovnika mjesta Tkon na
otoku Pašmanu. Ako ste mislili da se
ljudi koji tamo žive zovu Tkonjci ili nešto slično, prevarili ste se. Oni svoje
mjesto, u biti zovu Kun, pa je tek onda logično da u Tkonu žive Kunjani i
Kunjanke. U Podstrani blizu
Splita, stanovnici su se nazvali Podstranjci i Podstranjke.
Što se pak tiče dubrovačkog primorja, tamo nailazimo na one
najzamršenije varijante sufiksa –janin spomenutog
na početku članka. Naime, stanovnik otoka Mljeta je
Mlječanin, a iako nije potpuno pogrešno stanovnicu nazvati Mlječankom, ona je
ipak Mječka. Stanovnici mjesta Slano,
također u dubrovačkom primorju su Slanjani i Slanjanke, a mjesto Osojnik ima posebno ime za ljude koji ga
nastanjuju. Oni su pak, Sočani i Sočanke.
Mjesta i gradova čiji se stanovnici
neočekivano nazivaju ima, dakako, puno više no što je u ovom članku navedeno, a
iako postoje gotovo uvijek jezično pravilni nazivi stanovnika i stanovnica
mjesta i gradova, ipak je najpravilnije stanovnike određenog mjesta nazivati
onako kako oni nazivaju sami sebe.
4 коментара:
Ima toga još. Stanovnici Babine Grede kod Županje su Babogredci, a stanovnice Bošnjak također kod Županje Bošnjakuše. Szanovnici Bukove Grede kod Orašja su Bukovljani itd.
Da, logično bi bilo BABINOGREDAC, a i onaj iz Bukove Grede isto neki Gredac (Bukovogredac).
Trebalo bi BABINOGREĐANIN - BUKOVOGREĐANIN.
A stanovnik Domaljevca kod Šamca je DOMLJEČANIN, a ne DOMALJEVČANIN, Stanovnici Ade kod Odžaka zovu se ADAČANI (ne Ađani). Najzanimljiviji naziv ipak je za stanovnike Novoga Sela kod Odžaka. Oni se zovu BALEGOVČANI po starome nazivu sela Balegovac!
Hrvatski mjesni rječnik (LZMK, 2016) sadrži književne (KL) i mjesne (ML) (lokalne) likove (oblike) imena stanovnika (etnika) i pridjeva koji se odnose na stanovnike (ktetici). Usporedio sam par etnika koji su navedeni u ovom tekstu sa oblicima koje donosi ovaj Rječnik. Ne podudaraju se skroz. Npr. za stanovnika Jastrebarskog Rječnik dozvoljava naziv JASTREBARČAN. Za stanovnika Otočca se prema Rječniku kaže OTOČANIN i OTOČKINJA (oba oblika: i KL i ML), a ne Otočačanin i Otočačanka, kao što se navodi u tekstu. Etnik mjesta Sinac je SINČERANIN, odnosno SINČERANKA (oba oblika), a u tekstu se navodi Sinčanin i Sinčanka.
Stanovnici Tkona se, prema Rječniku, zovu TKONJANIN i TKONKA (KL), odnosno KUNJANIN i KUNJKA (ML). Stanovnici mjesta Slano su, opet prema Rječniku, SLANJANIN i SLANJKA. I za kraj; stanovnici mjesta Osojnik u Dubrovačkoj regiji se zovu SOČANIN i SOLAČKA (KL), odnosno SOČANIN i SOLAŠKA/SALAČKA (ML), dok se u tekstu navode oblici Sočanin i Sočanka. SOČANKA je prema Rječniku naziv za stanovnicu mjesta Sočanica kod Dvora.
Постави коментар