Željko Bilankov: Za napravit križaljku triba mi četri puna sata
Slobodna Dalmacija, 25.7.2011.
Svaka križaljka Željka Bilankova je pravi ugođaj za dušu. Splet biranih riječi, protkan ponekim crnim poljem, čini pravo zadovoljstvo svakom rješavaču’ – zapisao je prije dva desetljeća Vojin Krsmanović o našem sugovorniku, jednom od tri najbolja enigmata bivše države, koji je prve radove počeo objavljivati s 14 godina u ‘Slobodnoj’ i ‘Vikendu’, a s 26 je bio najmlađi nositelj titule odgonetačkog i zagonetačkog velemajstora.
Ekonomist Željko Bilankov (56), zagonetač šoltanskih korijena, ove godine slavi punih četrdeset godina stvaranja malih problema kojima su generacije razbijale glavu.
- Počeo sam kao tinejdžer; u Kninskoj ulici gdje smo stanovali kod barba Vinka Šegvića prvi put sam na njegovu ormaru vidio hrpe križaljki. Počeo sam s rebusima, križaljkama i premetaljkama, prvi priručnik bio mi je ‘Atlas svijeta’, a otac mi je donio Klaićev rječnik i Leksikon Leksikografskog zavoda. Enigmati, naime, moraju poznavati golemi fond riječi, izraza, fraza, imena, geografskih pojmova... I koriste sve izvore kojim im dođu pod ruku. Moraju savladati povezivanje i kombinatoriku riječi – priča Bilankov, koji za sastavljanje križaljki, najpopularnije enigmatske vještine, ne pomišlja koristiti kompjuter, pa mu za jednu formata 20 puta 14 treba puna četiri sata posla, iako ih rješava u tren oka.
Otkiva nam neke tajne dobrih enigmata: u lijevom gornjem kutu treba obavezno biti što više bjeline, crnih polja ne bi trebalo biti više od trideset, ne smije biti riječi od dva slova, niti riječi u množini jer se onda stvara monotonija. Glagoli su nužno zlo, ako već moraju biti u križaljci onda trebaju završavati na -ći, također se ne stavljaju ni glagolski pridjevi, prijedlozi nisu loši, a prilozi su idealni!
- Osamdesete godine bile su zlatne godine enigmatike, 1982. godine osnovan je klub ‘Božidar Vranicki’, šjor Božidar je bio otac splitske enigmatike, a poznat je široj javnosti po ulozi austrougarskog likara koji je regrutirao momke u ‘Velome mistu’, inače je radio kao kazališni glumac i pjevač. Napravio je anagram koji je čisto remek djelo: ‘Danas pjeva tenor – Prodana nevjesta’. Prebacite li ga u ikavicu (piva), ekavicu (peva), ijekavicu (pjeva) uvijek ćete dobiti isti rezultat (nevista, nevesta, nevjesta), a počeo se baviti enigmatikom još dvadesetih godina prošlog stoljeća. Naš je klub imao preko stotinu članova iz cijele države, objavljivali smo u nizu novina i časopisa, a poznat je bio i po Ivici Radovnikoviću IVRI, vrhunskom rebusašu – navodi Bilankov, koji smatra kako i današnja enigmatika snižava kriterije, što znači da su sastavljači lošije obrazovani.
- Enigmatika je u prvom redu edukativna, vlada se ogromnim brojem riječi, uči se kombinatorika, potiče rad mozga. I čovjeku nikad ne dosadi – zaključuje Bilankov, koji se uza sve enigmatske forme, ponekad pod pseudonimima ‘Bili’, ‘ing. Veljko Oblak’ i ‘Russo’ bavio i aforizmima, poput ovog: ‘Val poskupljenja najviše pogodi one na obali!’
DAMIR ŠARAC
SNIMIO DUJE KLARIĆ / CROPIX
......................................................................................................
Naročito je zanimljivo kako treba da izgleda dobra ukrštenica po Željku Bilankovu, više ima šta se ne sme, nego šta se sme koristiti u ukrštenici.
6 коментара:
Lijep prilog Mile. Nisam sada mogao otvoriti SD no sjecam se teksta i jednog od 2-3 komentara - neki je "ljubitelj" enigmatike napisao nesto kao "jadna mu diploma, chime se bavi...". Savrshen primjer tretmana enigmatike i enigmata. Poplava nekvaliteta u neenigmatskim izdanjima nam nece pomoci, no tako je kako je.
O Zeljku je lijepo recheno u citiranju Vojina ovdje. Pero ga je prije pola godine pomenuo kao najboljeg (vidjeti kod Slavka). Ja sam imao srecu da se zajedno usavrshavamo i prijateljujemo evo vec skoro 4 decenije. Nije losh ni u badmintonu.
O Zeljkovim kriterijima (sta ide u dobru ukrstenicu/krizaljku) je sve recheno u Vojinovom citatu. Ako bismo komentirali tvoj komentar u istom stilu mogli bismo reci nesto o tome kako se ponekad desi da komentator narochito trazi nesto sto ce "bocnuti". No hard feelings Mile, hvala na lijepim prilozima, josh nisam otvorio Cvor Krizaljku, meni tako dragi list.
Nadam se da ce biti nesto od nashih (Mesud i ja josh nismo odustali, naprotiv) proljetnih bihackih planova i da se svi vidimo na Uni.
Hajro
Hajro, nisam hteo nikoga da "bocnem" sa svojim komentarom, već da ukažem na kriterijum o dobroj ukrštenici koji primenjuje Željko Bilankov.
Danas, može svako na svoj način da tumači šta je dobra ukrštenica, pa tako i ja imam svoje viđenje šta je po meni dobro, a šta loše.
Sve što navodi ŽB da se ne može, kod mene može,
ne mora obavezno biti što više beline u gornjem levom uglu (nije mi jasno zašto baš u gornjem levom uglu), crna polja ne brojim (vizuelno odmah vidim da li ih ima previše), reči od dva slova upotrebljavam, reči u množini takođe (ovde mi nije jasno kako reči u množini stvaraju monotoniju??, ne vidim razliku između npr. reči KRUŠKA i KRUŠKE), glagola imam koliko hoćeš, a što se tiče glagolskih prideva (radnih i trpnih) njih takođe koristim (meni su ovo odlične reči, ZAOKUPLJEN, ZAOSTAO, ZARĐAO, NAPREGNUT, ISTANČAN.....).
Naravno da ne kažem da sam ja u pravu, već sam samo ukazao na totalnu različitost kriterijuma. Ja sam sebi dao totalnu slobodu po izboru reči (te se reči ionako sve nalaze u Rečniku SANU i Rečniku MS), a to što je neko sam sebe ograničio sa izborom reči to je već njegovo viđenje, stil iliti nešto drugo, sastavljanja ukrštenica.
Kriteriji i stilovi jesu razlichiti, nema tu nicheg negativnog, naprotiv. Ono sto smatram vaznim u ovom kontekstu je da se u ocjeni radova (u najavi takmichenja ili poredjenjima rekordnih dostignuca) jasno odredi koji su kriteriji primijenjeni. Naime, ne moze se jednako gledati bjelina u slovenackoj krizaljci (gdje idu samo imenice zar ne) i u nekom od radova po tvojim kriterijima. Ja sam negdje izmedju.
Ako uspijemo organizirati natjecanje sastavljacha uzivo kod Mesuda, kriteriji po kojima ce radovi biti vrednovani ce biti jasno odredjeni i svima poznati.
Hajro
Nisam siguran da su Željkove reči najtačnije prenete. "Ne više od 30 crnih polja" se očito odnosi na format 20 x 14, a "ne smije biti ovo i ono" zvuči kao imperativ, mada čovek verovatno nije toliko isključiv. Zapazio sam da koristi dvoslove kao i Hajro - samo uz ivice, a u "Feniksu" od 2. oktobra (dobio sam od Miroslava Živkovića) vidim da nije baš ljuti protivnik množine (Arbanasi, štitovi).
Nikad dosad nisam čuo da su glagoli na -ći vredniji od onih drugih, ne nalazim logičko opravdanje za takvo pravilo, i mislim da je to jedna od najvećih gluposti u tom tekstu. Zapravo, možda je malo gluplja samo tvrdnja: prilozi su idealni! U radu iz "Feniksa" Željko ima samo jedan (navisoko), a zašto je ta reč "idealnija" od bilo koje druge upotrebljene, stvarno ne kapiram. verujem da je i to pogrešno zabeleženo.
Inače, izuzev navedenih momenata, ukrštenica izgleda baš tako kako je opisao: belina 7 x 5 u gornjem levom uglu (ne mnogo čupava, prosečna), nijedan dvoslov u centralnom delu, bez glagola. Ima jednu glagolsku imenicu (obrtanje), a za autora koji je toliko opterećen "receptom za dobru ukrštenicu", očekivao sam veći broj nefrekventnih slova. Nema Dž, Ž, Ć, a ni F. Dopada mi se što nema spojenih crnih polja (ne računajući 5 dijagonalno povezanih parova).
Ova pravila niko u Srbiji ne koristi, a mozda neko i koristi, ali ja ne znam ?????
Vjerujem da je Mladen u pravu kad kaze "verujem da je i to pogrešno zabeleženo". Novinari zabiljeze sta uhvate ili sta im se uchini najlakshe prenijeti sa audio zapisa (ako ga ima). I u mnogo ozbiljnijim temama se cesto dese pojednostavljivanja, izvlachenje iz konteksta, krive interpretacije. Ne vjerujem da je Zeljku ponudjeno da autorizira tekst. Nista u Zeljkovoj prichi nije besmisleno (mnoge stvari su stvar ukusa i to je savrsheno u redu, svi mi imamo svoje specificnosti). Glagoli na CI mogu biti pozeljnijih od onih na TI po rezonu koji Mladen poteze u narednom pasusu - frekventnosti slova. Zanimljiva kombinacija, no necu reci da je to glupost. Jednako se ne slazem sa epitetom "opterecen"..., covjek je govorio o enigmatici, krizaljkama..., sve je to prilog u dnevnim novinama uradjen od novinara kome tema ochito nije bliska i sve tako ... nigdje razloga za ostre rijechi. Prihvatam Mladenov stil, nekidan je bio vrlo ostar i na diktat 6X6 bjelina ... Zeljko je u Feniksu imao i cijelu seriju radova sa bjelinom dolje desno, dakle nema govora ni o kakvoj iskljucivosti... a trebalo bi vidjeti vishe iz svachijeg opusa..., mozda jednom napravimo nekakve individualne zbirke radova koji bi predstavljali autora...
Srdachan pozdrav svima i nadam se da se vidimo u maju na Uni. Sve smo blize definitivnoj realizaciji te lijepe ideje.
Hajro
Постави коментар